O Projektu CROOH
| Naziv projekta: | Uspostava koordiniranog sustava nadziranja bolesti (u Hrvatskoj) u skladu s OH pristupom |
| Akronim: | CROOH |
| Poziv: | EU4H-2022-DGA-MS-IBA3 |
| Vrsta akcije: | EU4H-PJG |
| Broj: | 101132755 |
| Trajanje: | 36 mjeseci |
| Datum početka: | 1. siječanj 2024. |
| Datum završetka: | 31. prosinac 2026. |
| Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava se temelji na: | EU4H MGA — Multi & Mono – 1.1 |
Pozadina & ciljevi
Europska komisija (EK) dodijelila je značajna sredstva državama članicama (MS) za uspostavu koordiniranog sustava nadziranja prema pristupu One Health za prekogranične patogene koji prijete Uniji. Ovaj koordinirani sustav pridonijet će poboljšanju postojećeg sustava i uspostavljanju praćenja bolesti na temelju One Health pristupa.
U svrhu znanstvene i tehničke pomoći u razvoju i ažuriranju koordiniranog praćenja u svim državama članicama, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) izdala je 2 znanstvena izvješća:
U Znanstvenom izvješću Određivanje prioriteta zoonotskih bolesti za koordinirane sustave nadziranja prema pristupu One Health za prekogranične patogene koji prijete Unijiodređeni su prioriteti zoonotskih bolesti na temelju procjene rizika i uzimajući u obzir trenutnu epidemiološku situaciju. Na popisu se nalazi 10 prioritetnih bolesti i 'Bolesti X' koje se smatraju relevantnima za pripremu specifičnih strategija nadziranja. Popis bolesti uključuje: krimsko-kongoansku hemoragičnu groznicu, ehinokokozu, hepatitis E, influencu (ptičju), influencu (svinju), lajmsku boreliozu, Q-groznicu, groznicu doline Rift, krpeljni encefalitis i groznicu Zapadnog Nila.
Znanstveno izvješće Koordinirani sustav nadzora prema pristupu One Health za prekogranične patogene koji prijete Uniji – sadrži sažetke o bolestima za 10 prioritetnih bolesti s ključnim informacijama o svakoj, različitim pristupima dizajnu sustava nadziranja, karticama nadzora za svaku predloženu komponentu nadzora koja sadrži populacije domaćina i predložene komponente nadzora za svaku od prioritetnih bolesti.
Relevantnost projekta
Projekt CROOH ima za cilj uključiti sve relevantne nacionalne dionike u donošenje planova nadziranja zaraznih bolesti koje se sa životinja i/ili okoliša prenose na ljude. To će se postići kroz suradnju institucija nadležnih za donošenje zakonodavnog okvira (risk managers), znanstvenika koji su specijalizirani za analizu i praćenje određenih bolesti i institucija nadležnih za procjenu rizika. Na temelju rezultata projekta planira se napraviti procjena rizika na nacionalnoj razini i utvrditi lista prioriteta bolesti, kao i jedinstvena baza podataka kompatibilna s bazom podataka EFSA-e kako bi se podaci mogli dijeliti i uspoređivati s rezultatima drugih europskih zemalja.
Doprinos projekta prioritetima poziva
Postoji potreba za uspostavom nadziranja bolesti, koordiniranog od strane EU-a s ciljem utvrđivanja rizika pristupa One Health, uključujući pojavu i ponovnu pojavu zoonoza. Projekt CROOH komplementaran je s nadziranjem u drugim državama članicama koje sudjeluju u ovom pozivu i pridonijeti će jačanju reakcije u slučaju suočavanja s ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju, kako na nacionalnoj razini tako i u Uniji. Projekt će također pomoći u poboljšanju i boljoj integraciji međusektorske suradnje, te integraciji pristupa iz različitih sektora uključenih u One Health. Nadalje, ovaj će projekt rezultirati potvrđivanjem različitih pristupa nadziranja korištenjem različitih vrsta kao stražara. Rezultati projekta će optimizirati sustav nadziranja na nacionalnoj razini i mogu biti smjernica drugim državama članicama.
Ciljevi
Glavni cilj projekta CROOH je uspostava koordiniranog sustava nadziranja zoonoza, prema pristupu One Health (jedno zdravlje) koji do sada nije uspostavljen na nacionalnoj razini. U okviru CROOH projekta predviđeno je prioritetno praćenje devet bolesti: krimsko-kongoanske hemoragijske groznice, ehinokokoze, hepatitisa E, influence svinja, lajmske borelioze, Q-groznice, groznice Riftske doline, krpeljnog encefalitisa i groznice Zapadnog Nila. Sustav praćenja ostvarit će se uzorkovanjem vektora i uzoraka iz okoliša, domaćih životinja, divljih životinja i kućnih ljubimaca. Na taj će način predloženi sustav praćenja povećati mogućnosti detekcije za prioritetne bolesti, omogućujući brži odgovor na pojavu patogena korištenjem optimalnih dijagnostičkih metoda. U okviru projekta uspostavit će se nacionalno tijelo koje će uključivati relevantne stručnjake iz već postojećih sustava koji se bave nadziranjem bolesti ljudi i životinja te okoliša kako bi se osigurao što učinkovitiji sustav praćenja kroz pristup One Health, čime bi se još više pridonijelo zaštiti zdravlja ljudi i životinja. Rezultati dobiveni ovim istraživanjem bit će pohranjeni u novonastaloj bazi podataka i korišteni za izradu procjene rizika na nacionalnoj razini kako bi se omogućilo prioritiziranje bolesti, dok će se rezultati redovito dostavljati Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA). Tijekom projekta CROOH širenje informacija i aktivnosti podizanja svijesti vezanih uz One Health pridonijet će boljoj informiranosti, ne samo zainteresiranih i uključenih dionika, već i šire javnosti. Projekt će rezultirati uspostavom poboljšanog koordiniranog sustava nadziranja bolesti u Hrvatskoj prema pristupu One Health za patogene koji prijete Europskoj uniji.
Projekt CROOH omogućit će jačanje kapaciteta na nacionalnoj razini kroz stvaranje jedinstvenog One health tijela i suradnju najvažnijih institucija u zemlji u praćenju patogena koji ugrožavaju zdravlje ljudi i životinja. Ovaj sustav služit će i kao sustav ranog upozoravanja. Kratkoročni cilj je izrada nacionalne baze podataka za prikupljanje, validaciju i analizu podataka o zoonozama obuhvaćenim projektom te dostava podataka u EFSA-u u kompatibilnu bazu podataka. Dodana vrijednost bit će ostvarena kroz pristup podacima za sve partnere, ali i druge zainteresirane strane, razvojem tehničke infrastrukture, razvojem poslovnih sposobnosti i jačanjem povezanosti u području istraživanja. S druge strane, srednjoročni i dugoročni cilj je da se poboljšaju, odnosno promijenjene, upravljački i politički dokumenti, te da se oni temelja na rezultatima dobivenim iz projekta, koji ima čvrstu znanstvenu osnovu i pouzdane podatke, i može poslužiti kao podrška Ministarstvu zaduženom za poljoprivredu koje je zakonodavno nacionalno tijelo odgovorno za strategiju One Health na nacionalnoj razini.
Projekt će neizravno utjecati na druge korisnike podataka, poput istraživača, inovatora, dionika i sl. Oni će dobiti pristup agregiranim podacima čime će se smanjiti vrijeme i resursi potrebni za obavljanje poslova koji zahtijevaju obradu podataka. Pristup podacima bit će putem jedinstvene nacionalne pristupne točke s jasno definiranim procesom prijave pristupa podacima. Na taj način kreatori politika i istraživači mogu koristiti nacionalne podatke i pridonijeti prekograničnoj suradnji i zaštiti ljudi i životinja te zaštiti okoliša. Osim toga, građani Hrvatske bit će neizravni korisnici projekta u smislu poboljšane sigurnosti hrane i zdravlja zahvaljujući novodobivenim podacima koji rezultiraju ciljanim kreiranjem politika, poboljšanim regulatornim aktivnostima i boljom komunikacijom s javnošću, kao dugoročnim učinkom. Predložene aktivnosti ovog projekta trebale bi se pozabaviti svim gore navedenim pitanjima i povećati svijest građana o važnosti pristupa One Health na nacionalnoj i EU razini.
